ISTRAŽIVANjE: ZAŠTO JE ZNATNO POVE?AN BROJ STRADALIH NA CRNOGORSKIM CESTAMAKobne vožnje magistralomPrema policijskim podacima ljudski faktor je glavni uzrok 38 poginulih u prvih pet mjeseci ove godine. Prema novinarskoj arhivi ovog mjeseca osam lica je izgubilo život. Najteže nesre?e na magistralnim putevima. Tre?e trake kao piste za obaranje brzine. Siledžijsko ponašanje pojedinih voza?a Vožnja putem kroz Platije je kao rad sa sprovodnicima za struju, jedan pogrešan korak može vas odvesti ravno u smrt, bio je komentar jednog od pripadnika Vatrogasne jedinice, kod mjesta Dromira, kada su iz Mora?e vadili tijela nastradalih u saobra?ajnoj nesre?i. Zbog tih pogrešnih koraka na crnogorskim cestama, u prvih pet mjeseci ove godine je poginulo 38, što je za 31,3 odsto više stradalih u odnosu na isti period prošle godine kada je bilo 29 žrtava saobra?ajnih nesre?a. Policijske statistike za jun još nema, ali prema novinarskoj arhivi poginulo je osam osoba na crnogorskim drumovima. Gdje treba tražiti odgovornost, pitanje je koja je ekipa "Pobjede" postavila na više nadležnih zvani?nih adresa, a odgovor je svuda bio - u ljudima. - Represivne mjere su ove godine znatno poja?ane u odnosu na prethodnu, jer je za pet mjeseci ukupno kažnjeno oko 70.000 voza?a, kazao je Dragan Klikovac viši komesar prve klase Uprave policije Crne Gore. Privremeno je oduzeto 2526 voza?kih dozvola, što je oko 199 odsto više nego prošle godine, dodaje Klikovac. Manji dio voza?kih dozvola oduzet je na osnovu devet kaznenih bodova prema novom Zakonu, koji se primjenjuje od 1. decembra 2005 godine.Me?utim, nijedan od tih voza?a nije, prema odredbama novog zakona, bio na ponovno polaganje voza?kog ispita, odnosno provjeru znanja saobra?ajnih propisa, znakova i vještina upravljanja motornim vozilom, jer se ustavnost ove odredbe razmatrala na Ustavnom sudu Crne Gore, odgovorio je Klikovac na novinarsko pitanje. Ta odredba je ju?e proglašena neustavnom.Policija je za prethodnih pet mjeseci izdala i 52. 808 policijska naloga za nov?ane kazne (najviše do 30 eura), dok je podnijeto 18. 132 prekršajne prijave sa nov?anim kaznama od 40 do 150 eura, kaže Klikovac. Ipak, i pored poja?anih mjera, policijska statistika kaže da od 38 stradalih za pet mjeseci ove godine poginulo je 18 voza?a, devet saputnika, jedan motociklista i 10 pješaka, što je za 25 odsto više poginulih pješaka nego prošle godine. A, pored stradalih, u ukupno 2851 saobra?ajnoj nesre?i, lakše povrije?enih je bilo 758, a teže 200, saopštio je Klikovac. Uzroci su, pri?a Klikovac, uobi?ajeni: neprilago?ena brzina, preticanje u nepreglednim krivinama, vožnja pod uticajem alkohola, opojnih droga, a mnogo manji uzrok je nepridržavanje propisanog rastojanja. - Da nije bilo ovih represivnih mjera, broj saobra?ajnih nesre?a bi bio sigurno ve?i, smatra Klikovac.- Devedesetih godina je od 150 do 190 lica u prosjeku godišnje ginulo u saobra?ajnim nesre?ama, a posljednjih godina je to od 80 do 90 stradalih, što, svakako, nije malo. Mi pokušavamo da taj broj smanjimo represivnim mjerama, ali bi ti rezultati bili mnogo bolji uz poboljšanu putnu infrastrukturu, bolje bezbjednosne mjere na putevima, i ve?i nivo edukacije ljudi koji prvi put voze, smatra Klikovac.Predstavnik za odnose sa javnoš?u Jelena Kalu?erovi? kazala je da je, na osnovu analize putne mreže, osmišljeno više programa tokom 2005. godine koji trebaju da poboljšaju kvalitet i bezbjednost na putevima. - Indetifikovane su kriti?ne ta?ke na putevima, i to velikim dijelom preko saobra?ajne policije, gradona?elnika crnogorskih opština, predsjednika mjesnih zajednica, poslanika u parlamentu, a posebno od gra?ana koji su skretali pažnju na probleme na koje su tokom putovanja nailazili, kaže Kalu?erovi?. Više od 50 projekata, od kojih je polovina ve? ostvareno,a polovina u toku, bilo je skoncentrisano na rekonstrukciju i izgradnju puteva, mostova, tunela, širom Crne Gore.Pri rehabilitaciji crnogorskih puteva, naglašava Kalu?erovi?, treba imati u vidu i starost putne mreže, kompleksnost projekata i konfiguracije terena.Za sve ve?i broj saobra?ajnih nesre?a, pored nedostatka kvalitetnih puteva, sociolog Sr?an Vukadinovi?, navodi razlog i dostrajalost i starost automobila.- Razvojne tendencije društva su dovele do toga da gotovo i nema porodice bez automobila, ?ak ima i onih koji imaju i po dva, pa i više automobila. Treba imati u vidu da kupovne mogu?nosti svih gra?ana u crnogorskom društvu nisu iste, i da su mnogi ili, bar ve?ina, prisiljeni da kupuju polovne i dotrajale automobile, koji i prouzrokuju zna?ajan broj nesre?a. Na drugoj strani, je prisutna subjektivna dimenzija, koja se ogleda u tome što su voza?i izuzetno netolerantni, siledžijski se ponašaju u saobra?aju, nestrpljivi su i nasilni.- Dok automobilska industrija napreduje, pa se i drumovi nastoje zna?ajno popraviti i prilagoditi zahtjevima vremena i saobra?aja, jedino se ?ovjek opire i prkosi normama civilizacijskog ponašanja, koje u saobra?aju podrazumijevaju trpeljivost, tolerantnost, red i disciplinu. Te vrijednosti evropskog civilizacijskog prostora nisu prisutne u crnogorskom društvu, i zato je toliki broj saobra?ajnih nesre?a i broj stradalih, zaklju?uje sociolog Vukadinovi?.Ko sklanja saobra?ajne znake??esto se dešava da vertikalna signalizacija, odnosno saobra?ajni znaci, nakon postavljanja jednostavno nestanu. Ministarstvo saobra?aja je i ranije apelovalo na gra?ane kako bi se ova negativna pojava sprije?ila, kaže predstavnik za odnose sa javnoš?u iz Ministarstva za saobra?aj, pomorstvo i telekomunikaciju Jelena Kalu?erovi?. Me?u stradalima sedam stranih državljana Prema policijskim podacima, me?u stradalima ove godine bilo je sedam stranih državljana, od ?ega ih je pet bilo iz Srbije, jedno iz Bosne i Hercegovine i jedan kanadski državljanin.Viši komesar Klikovac rekao je da je Uprava policije Crne Gore sa?inila plan aktivnosti za ovogodišnju turisti?ku sezonu, kada je frekvencija saobra?aja najve?a. Planirano je postavljanje saobra?ajne policije na kriti?nim ta?kama, regulisanje brzine i dr. kako bi turisti na siguran i bezbjedan na?in stigli do planiranih odredišta. Saobra?ajna (ne) kultura Jedno ponašanje za volanom, kao rezultat odre?ene ?ovjekove agresije, i ponašanje u ulozi pješaka, kao rezultat trpeljivosti, je prisutno u crnogorskom društvu zbog nepostojanja sistema saobra?ajne kulture, kaže sociolog Vukadinovi?. Državni organi Crne Gore zaduženi za pitanja saobra?aja trebaju da shvate da je bezbjednost saobra?aja i zdravstveni, privredni, finansijski, socijalni i svaki drugi problem, a ne samo saobra?ajni. S druge strane, smatra Vukadinovi?, gra?ani trebaju da shvate da su ograni?enja brzine zbog njihove bezbjednosti, a ne zbog policije, da pojas moraju vezati zbog sebe, a ne zbog policije, i niz drugih propusta koji tek kada postanu sastavni dio ?ovjekove svijesti ima?e efekta na istovjetnost ponašanja pojedinaca, u?esnika u saobra?aju, i za volanom, a i kao pješaka.preuzeto sa CDM foruma
