CDI ili ti Common rail iliti u prevodu zajednicki vod...Da pojednostavnim koliko mogu, ovaj motor ima jednu pumpu visokog pritiska iz koje ide vise cijevi (onoliko koliko ima cilindara). Prednosti: obezbjedjen jednak pritisak u svim cilindrima, manje djelova, mogucnost veceg pritiska.Mane: trazi se preciznija izrada.Turbodizel, pazi i ovaj gore opisani sistem moze sa turbinom (zapravo ja ne znam neki CDI bez turbine), no kod nas se za ime turbodizel uglavnom veze VW-ova oznaka TDI. Taj sistem ima za svaki cilindar pumpu, dakle jedna pumpa, jedan vod (ili kako se cesto kaze pumpa-brizgaljka).Prednosti: u direknom poredjenju sa Common rail nema Mane: komplikovaniji sistem, bucniji u radu, cesto ima nejednak pritisak u cilindrimaDa se vratim ovom modernijem Common rail direct fuel injection (kako je puni naziv). Kod raznih marki ima razlicite skracenice. Evo kakvu oznaku ima ovaj sistem napajanjaJTD - Alfa Romeo, Fiat, LanciaCDI - MercedesCDTi - HondaHDI - Peugeot, CitroendCi - RenaultCRD - Chrysler, JeepCRDi - Hyundai, KiaTDCi - FordCDTi - Opel, GM, VCDi - ChevroletCiDT - MazdaD-4D - ToyotaMalo istorijskih cinjenica:Turbocharged Direct Injection (skracenica TDI) je ugledao svjetlo dana 1989 godine na petocilindricnom motoru zapremine 2,5 l koji je pogonio Audi 100. TDI je poboljsao uncikovitost dizel motora, pogotovo turbo punjaca povecavajuci pritisak u brizgaljkama. Poslije nekoliko generacija ovog motora. Godine 2000 pojavljuje se i najnovija generacija sa oznakom VE. Ta genaracija je i dobila nadimak ,,pumpa-brizgaljka'', i to je bio pokusaj VW grupe da odgovori na nadiruce common rail motore. Naime VW nije htio da placa tudju tehnologiju vec je htio da razvija sopstvenu. Ipak 2009 godine i VW grupacija prelazi na efikasnije common rail motore. Ipak, ti common rail motori su dosta stariji. Prvi prototip napravljen je 1960 godine u Svajcarskoj. Ipak tek sredinom devedesetih ta tehnologija nalazi primjenu, i to Denso Corporation razvija common rail za teska industrijska vozila. Prvo vozilo pokretano tim motorom bilo je japnski Hino Rising Ranger kamion iz 1995 godine. Ipak, danasnji sistem koji se ugradjuje u automobile (glavna razlika je sto se ventili u bruzgaljkama otvaraju elektricno, a ne mehanicki) je kao prototip predstavljen 1990 godine. Taj prototip su izradile italijanske kompanije Magneti Marelli, Fiat i Elasis. Poslije razvoja i ispitivanja Fiat je uz pomoc kompanije Bosch razvio ovaj sistem za masovnu proizvodnju. Prvi automobil sa ovim sistemom bila je Alfa Romeo 156 iz 1997 godine. Tada Fiat po mnogima radi jednu gresku. Naime, posto je bio u velikoj finansiskoj krizi prodaje tehnologiju. Prvi van Fiat grupacije sa takvim sistemom je Mercedes (isto 1997 godine, samo nekoliko mjeseci kasnije) sa modelom C 220 CDI. Osim Merecedesa i ostali kupuju tu tehnologiju. Na taj nacin Fiat (Alfa Romeo) je propustio da pokaze tehnolosku superiornost naspram konkurencije.
